Lak za drvo na vodenoj bazi

Sve je više materijala za uređenje kuće koji su veoma kvalitetni i ekološki prihvatljivi u isto vreme. Jedan od takvih primera su vodeni lakovi za drvo, koji u poslednih desetak godina predstavljaju pravi hit. Potrudiću se da ovde predstavim razlike i specifičnosti zaštite drveta sa ovim premazom.

Pogrešno bi bilo pričati o lakovima na vodenoj bazi kao o boljima od onih na uljanoj ili nitro bazi. To su ipak različiti proizvodi sa različitim sistemima rada i na kraju drugačijim krajnjim izgledom drveta. Vodeni lakovi na kraju ostavljaju značajno prirodniji izgled površine drveta, što nekima može delovati kao nedovršen posao.

Prednosti su što se brže suši i čekanje za mazanje između slojeva traje 4 – 6 sati, a da se komplet osuši nakon završetka se čeka oko 12 časova. Prednost koju će navesti svaki proizvođač jeste nedostatak neprijatnih mirisa jer je osnova voda. A praksa je pokazala da ne dolazi do promene boje laka ni nakon dužeg niza godina.

Sastav lakova na vodenoj bazi

U osnovi bi se moglo reći da se sastoji kao i svi ostali lakovi, akrilnih veziva, voskova, celulozna smola, UV absorbera, aditiva, poliuretan – akrilna disperzija i pigmenata. Ne sadrže svi lakovi sve ove navedene komponente, nego samo neke ali se kombinacija razlikuje od proizvođača do proizvođača.

Kao sredstvo koje to razređuje do tačke da se može mazati  koristi se voda.  Zbog takog svog sastava ovi lak za drvo na vodenoj bazi se dodatno može razrediti sa vodom (destilovanom), ali preporuka je da se nje ne dodaje više od 10%.

Treba da obratite obratite pažnju da imaju razlike kao i kod ostalih lakova, postoje temeljni i završni lakovi za drvo.  Veoma je zgodno na manjem uzorku  drveta da se vidi kako će to izgledati kada se svi slojevi nanesu i osuše. Za to može da se koristi drveni komad koji je isti kao i ono što ćemo lakirati.

Upotreba i  osobine

Lak za drvo na vodenoj bazi daje malo drugačiji odsjaj površine drveta od onih lakova na uljanoj bazi. Zato se može dodati malo boje (par kapi) ili malo sredstva za impregnaciju što će dati na kraju izgled sličan uljanim lakovima. Ovo je za one koji tako više vole.

Površina poda koju jedno pakovanje laka može da pokrije, a koju proizvođači navode na pakovanju je predviđana za nanošenje pištoljima za farbu. Ukoliko se koriste četke može se očekivati da će ta površina biti malo manja. To treba uračunati prilikom kupovine.

vodeni lak za drvo

Površina drvenog poda  ne sme biti nauljena na nekom delu jer tu lak na bazi vode neće dobro uhvatiti. Za uklanjanje tog ulja postoje posebna sretstva koja se nanose na problematični deo i za koja se ulja vežu. Nakon toga se sretstvo sa uljem uklanja a pod je spreman za lakiranje. Takođe nesme biti nikakve prašine od prethodnog brušenja.

Prvo je potrebno da nanesete vodenu impregnaciju (obično je u boji) zatim podlogu i na kraju vodeni lak. Impregnacija koja se prvo nanosi ima funkciju da neutrališe kasniju pojavu bakterija i gljivica, a istovremeno prečava previše nalglo povlačenje vlage iz laka kad se nanese prvi sloj. Impregnacija doprinosi tome da drvo ne menja boju usled izloženosti sunčevim zracima (UV zračenje).

Ukoliko nećete koristiti u startu inpregnaciju za pripremu podloge, možete izvršiti blago orošavanje vodom. To će ubrzo podići određenu količinu drvenih vlakana koju obrusite potom. Na taj način će površina biti kvalitetno pripremljena za nanošenje temeljnog sloja laka.

Da bi ste naneli lak na vodenoj bazi na drvene površine treba koristiti četke sa sintetičkim vlaknima. Ukoliko probamo koristiti četke sa prirodnim vlaknima u njih će se upijati voda iz laka što će dati na kraju lošiji rezultat. Za drvene podove se predlaže korišćenje sunđerastih jastučića koji imaju malo veću dimenziju i tako se brže završava posao. Nije bitno da li je reč o brodskim podovima ili parketima.

ekološko lakiranje brodskog poda

Prvi sloj vodenog laka zna dosta da podigne vlakna od drveta, pa je nephodno da se kompletna površina prebrusi kad se on osuši. Za brušenje se koriste papiri granulacija 240 ili 300 pazeći pri radu na se nevrši prevelik pritisak. Čak je preporuka nekih proizvošaća da se blago orosi vodom površina drveta pre prvog sloga i da se potom još jednom obrusi (obavezno uklanjanje prašine sa površine).

Kada se nanese lak za drvo na na vodenoj bazi površina će da izgleda problematično jer će biti blago talasasta i imaće mlečnu boju. Treba pustiti da se to polako suši jer će se postepeno sve izravnatii postati prozirno, ako odmah sami probate da popravite stanje vrlo je verovatno da ćete dodatno zeznuti stvar.

Ukoliko se koristi lak koji je već pre bio korišćen i tako odstojao neko vreme, dobro bi bilo da se procedi kroz neku gazu u novu posudu. Na taj način će se izbeći da nanesemo ljuspice osušenog laka iz prve limenke, što bi samo dodatno zakomlikovalo posao. Ukoliko je stari lak gust možete dodati destilovanu vodu, ali nebi trebalo više od 10%.

Na kraju mogu dodati samo da ova vrsta premaza za zaštitu drvenih površina će svakako u narednim periodima imati sve veću primenu. Kvalitet zaštite je na istom nivou kao i ostale vrste lakova, međutim upotreba vode kao ekološki prihvatljivog rešenja je ono što daje prednost.