Brodski pod

Kada je u pitanju podne obloge, brodski pod je nešto o čemu treba ozbiljno razmisliti. U stvarnom svetu ne postoji idealno rešenje za podove, svako ima neke svoje mane i neke prednosti, pa tako i brodski podovi. Uz današnji veliki izbor raznih modela i uz različite načine obrade sigurno će svako da nađe ponešto za sebe.

Realno je da svaki pod ima svoj vek trajanja i to je nešto o čemu treba povesti računa. Ovo treba imati u vidu i kada se gleda cena, jer je to ipak investicija za narednih 20 ili 30 godina. Ukoliko se kupi najjeftinija ponuda na tržištiu, ne može se baš očekivati da će toliko dugo trajati bez problema, pa je zato bitna cena brodskog poda.

U pitanju je puno drvo u preseku, a dimenzije variraju od 15 do 24mm debljine, širina od 90 do 200mm, dužina od 500 do 2000mm. Pored naziva brodski pod koriste se još nazivi masivni pod  i seljački pod.

Osnovno o brodskom podu

Najvažnija stavka jeste da brodski pod treba biti suv prilikom ugradnje. Ovo deluje kao logično, a i sada iako je to lako proveriti sa modernim uređajima i dalje postoje ljudi koji to procenjuju to odokativno. Kako je to posao koji se pri uređenju doma radi jednom u nekoliko decenija, ipak bi takvim detaljima trebalo posvetiti malo više pažnje.

Samo drvo od kojega se pravi brodski pod ima svoje karakteristike, ali se one tokom obrade mogu popraviti ili dodatno pogoršati.

Ravna betonska košuljica je veoma bitna, jednostavno se daske sastavljaju na takav sistem da moraju dobro da nalegnu. U slučaju neravnine to se neće desiti i usled dužeg korišćenja tu će se pojaviti problemi. Kvalitetna hidroizolacija je neophodna i češće provetravanje prostorije nakon postavljanja.

Roštilj je naziv za letve koje se pričvršćuju za pod a na njih se učvršćuju daske brodskoga poda. One mogu biti debljine 3cm i postavljaju se na 50cm udaljenosti. Između letava se postavlja stirodur debljine 3cm. Mogu da se koriste i štafle 8 X 5cm, a između se opet ostavlja razmak od 5o cm.

Daske brodskog poda se dužinom postavljaju dužinom prema izvoru svetlosti, jer to najlepše izgleda. Postoje opcije da se poigrade sa ovim, ali vodite računa o tome da ćete to gledati sledećih 10 ili 20 godina. Iskustva sa tim pokazuju da je najbolje se držeti tradicionalnog pristupa.

Seljački pod postavljen ukoso

Seljački pod, brodski i masivni pod se ugrađuje uz pomoć urezanog nuta i pera. Prilikom postavljanja se svaka daska pribiji uz prethodnu uz svaku letvu. Može da se vrši učvršćivanj sa šrafovima, a ne samo ekserima. U trgovinama se sada mogu pronaći i žabice koje služe za pričvršćivanje.

Sa donje strane se najčešće nalaze dva ili tri žleba, koja za cilj imaju da umanji uvijanje. Prilikom izbora se ne treba voditi samo cenom, neće se pogrešiti ako se raspita malo o iskustvima drugih kupaca brodskog poda koji se nama dopada.

Preporučujemo da pročitate — Postavljanje brodskog poda na beton

Vrste brodskog poda

Kako je u pitanju duži komad drvene građe, uglavnom se očekuje da na njemu ima određena količina čvorova. Šta će ko izabrati zavisi od ličnog ukusa, a i samog prostora koji se oprema (veličina prostorije, nameštaj koji ide u nju). Za one koji žele da to bude bez čvorova postoji opcija kada se odredi lepljenje furnira na daske.

Može da se pravi od mekog ili tvrdog drveta. Kada su u pitanju mekane vrste drveta za izradu brodskoga poda najčešće se bira nešto od čamovine (jela, bor, smrča). Međutim i tvrde vrste su sada dosta tražene bez obzira na višu cenu, pa se prilično traži hrastov brodski pod. Za one koji baš žele da se izdvoje ima i od egzotičnih vrsta drveća.

Ovo je prilika i da se uštedi, stvar je takva da su niže klase jeftinije. Slično je i sa dimenzijama, kada su one manje takođe je niža cena. To treba iskoristiti i ako se brodski pod postavlja u prostor gde se manje boravi ili je veći deo prostorije pokriven tepihom ili nameštajem, treba se odlučiti za nižu klasu.

Postoji laminirani brodski pod, što je skuplja verzija i svako kvalitetnija verzija. To je najčešće odrađeno lepljenjem debljeg furnira tvrdog drveta na meko drvo. Usled veće debljine furnira može se kasnije odraditi brušenje kada dođe do pohabanosti nakon nekih 15 godina.

Nakon postavljanja brodski pod može da se naulji ili da se prelakira. Ovo dosta zavisi od namene prostorije, ali delom i od vrste drveta. Ukoliko se lakira ide se sa premazima koji su za to namenjeni, jedan sloj temeljnog laka i dva sloja završnog.

Problemi koji se mogu pojaviti

Polaganje i održavanje moraju da se odrade na kvalitetan način, ako se to odradi traljavo svakako će se pojaviti problemi. Obratiti pažnju na to da se ne oslanja previše na stvari koje se mogu videti na internetu, već što više na lokalnu praksu. Na video snimcima ćete videti kako koriste razne fazone pri radu, ali neće biti prikazano kako taj brodski pod stoji nakon 10 ili 20 godina.

Završna zaštita masiva može biti lak, ulje ili ulje u kombinaciji sa voskom koje je sve češće u upotrebi. Ovde se problemi mogu javiti ukuliko drvo nije dobro osušeno pre postavljanja.

Termo izolacija u prizemlju kada su u pitanju podovi je veoma poželjna, obično to bude stirodur postavljen između štafli. Za prostojije koje su na spratu bi se trebalo raspitati kako da se odradi akustična izolacija, da se primeni neko dobro iskustvo. To će umanjiti buku koja se prenosi na prostoriju ispod.

Ukoliko se koristi tvrdo drvo, može da se pojavi problem sa ukucavanjem eksera. U tom slučaju se trebaju sa bušilicom izbušiti manje rupe i nakon toga obaviti dalju montažu. Daske se nastavljaju obavezno na pola letve, nikako između dve letve.

Jedna od ideja koja se povremeno može javiti jeste da se obavi lepljenje direktno na beton. Do ove situacije dolazi kada su podovi već dosta visoki i kad ostaje samo malo mesta za podnu oblogu. Ovo bi svakako trebalo izbeći, mnogo je bolja opcija da se postavi parket ili laminat.

Brodski pod treba da ima vlažnost od 8 do 11%, a poželjno je da se složi u prostoriji gde će se postavljati i tu da odstoji koji dan radi usklaživanja sa vlažnoću iz vazduha.

Postavljanje brodskih podova na terase koje su direktnije izložene vremenskim uslovima zahteva da se obrati dodatna pažnja na površinsku zaštitu. U ovoj situaciji se i češće radi obnavljanje površinske zaštite, praktično svake ili vsake druge godine.