Sanacija Topčiderske reke

Topčiderska reka ili kako je još nazivaju Topčiderka je u celosti Beogradska reka. Ona kompletnom svojom dužinom od 31 kilometar prolazi kroz grad Beograd, presecajući nekoliko gradskih opština. U osnovi svaka reka je dobra prilika da se oplemeni životni prostor stanovnika u njenoj blizini, međutim zbog nebrige ova je postala samo smetnja.

Decenije nebrige su sada došle do kraja planiranja revitalizacije, a videćemo kako će ono što je isplanirano da se sprovede u delo. Institut za šumarstvo i Fakultet za primenjenu ekologiju Futura iz Beograda su završile projekat koji treba da omogući da voda bude čistija.

Rešavanjem problema koji su se nagomilali oko ove reke bilo bi veliko olakšanje za ljude koji žive u njenoj blizini, a kojih je prema nekim procena oko 160  000. Kada bi se na njoj sredila situacija to bi pomoglo normalizaciji stanja i u Čukaričkom zalivu, gde se nalazi marina sa oko 700 čamaca.

Postupak obnove

Ovim projektom obnove vodotoka je predviđeno da se postave biološki sistemi koji su posebno konstruisani za podsticaj prečišćavanja voda. Ovaj projekat se pravi od septembra 2014 godine, jer se do sada nije na ovaj način pristupalo rešavanju problema zagađenja vodotoka. Ovaj sistem se tek testira, ali bi se kasnije mogao prilagoditi i drugim problematičnim mestima u Srbiji.

Problemi koji se daju prepoznati su mnogobrojni i veoma šarenoliko imaju uticaj na Topčidersku reku. Prvo je blizina puteva i pruge sa kojih zagađenja dospevaju do reke, zatim postoji deo  uz koji se nalazi poljoprivredno zemljište iz kojega se sapiraju pesticidi. Loš uticaj ima aktina industrija, ali i ona pasivna koja je napuštena. Takođe je tu i ispuštanje otpadnih voda iz naselja koja se nalaze u njenoj blizini. Ukupno je prepoznato 219 izvora zagađenja.

Dodatan problem nastaje kada se zaguši kanalizacioni sistem, pa se otpadne vode preliju u Topčiderku. Dodatni problem pravi slivanje otpadnih materija u Čukarički rukavac, gde se taloženjem mulja zatvara ulaz u sam rukavac a u njemu se nalazi marina za čamce. Kao što se može videti broj problema jeste veliki i ne treba očekivati neka rešenja preko noći.

U sklopu projekta je napravljen sistem koji je prikazao način delovanja prečišćavanja voda. Ovde se nije radilo sa kreiranjem postojenja na vodi, nego je sistem postavljen na levoj obali reke. Pored ovih sistema za prečišćavanje najavljuju se i rešenja za povremena izlivanja koja Topčiderska reka ima u periodu kada su jače kiše.

Više malo o reci

Dugo se prenosio podatak da Topčiderska reka nastaje u Lipovici, međutim to se zapravo dešava u Ripnju gde se spajaju tri potoka. Na svom toku ona prolazi kroz opštine: Savski venac, Voždovac, Čukaricu i Rakovicu. Nastaje od tri potoka koja se spajaju Duboki, Đisinac i Šupilovac.

delimično zagađenje

Nadmorska visina na kojoj nastaje je 197 metra nadmorske visine, a na mestu gde se uliva u Savu nadmorska visina je 83 m. Vredi spomenuti jezero Pariguz koje se nalazi u sklopu njenog vodotoka, ono ima dužinu od 700 metara i širinu od 120 m.

Broj pritoka je 35 od koji neke tokom godine presuše. Najpoznatije su Kaljavi potok, Kijevski potok, Rakovački potok, Jelezovac, Sakinac, Radušnje potok, Kladinac potok, Prečica, Banjički potok. Dobrim delom je rečni tok Topčiderke betoniran i tako doveden u red.

Kada se ima u vidu površina koju pokriva sliv ove reke i broj ljudi koji živi na toj površini jasno je da treba što pre rešavati bar neke od problema. Prvi korak ka smanjenju njenog zagađenja je napravljen, projekat je gotov i sada treba da se pređe na njegovo sprovođenje.

2 thoughts on “Sanacija Topčiderske reke”

  1. На уређењу корита Топчидерске реке радило се и у склопу СОРА “Београд”, на којој сам и сам учествовао 1978. и ’79. године као млађан бригадир.
    Једино не разумем зашто нас који смо били учесници, па се и данас радо тога сећамо, покушавају они који ту нису ни примирисали да убеде како ту ништа није ваљало? Очигледно да са њима нешто није у реду.

  2. Problem sigurno nije bio dok se radilo na uređenju, već je nastao zbog preduge pauze u održavanju reke. Prema ovoj studiji je prepoznato 219 izvora zagađenja, bilo bi lepo da se to smanji bar za trećinu.

    A što se tiče tih koji imaju neke zamerke, pa takvih će uvek biti.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.