Kamena vuna ili stiropor

Izolacija objekata je jedna od oblasti gde ima dosta faktora koji utiču na krajnji rezultat, a tome treba dodati i ono što firme koje proizvode materijale za izolovanje objekata forsiraju kao bitno. Kada neko krene da radi, što se više bude raspitivao da li kamena vuna ili stiropor to će više dobijati različitih informacija od koji će vremenom sve dosta njih biti u direknoj suprotnosti.

Povremeno će biti i ponuđene informacije da su ta dva materijala skoro identična po krajnjem rezultatu, a dosta često će se u celu priču ubacivati i staklena vuna. Kao najtačnije podatke bi trebalo koristiti one koje daje proizvođač materijala, a malo biti oprezniji sa onim što se čuje na stovarištima i od majstora.

U ovom tekstu se nećemo isključivo baviti načinima postavljanja izolacije, već ćemo pisati uglavnom o osobinama samih materijala koji se koriste pri termoizolaciji objekata. Ali ovde moramo da spomenemo da u nekim situacijama treba da se koristi paropropusna folija i o tome se treba voditi dosta računa.

Sličnosti i razlike

Da bi mogli odlučiti šta ćemo koristi kao izolacija, kamena vuna ili stiropor prvo bi trebalo videti osnovne osobine svakog od tih građevinskih materijala. Bilo bi dobro se upoznati i sa tim o čemu piše Pravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada (“Službeni glasnik RS”, 061/2011).

Stiropor je napravljen od sitnih kuglica poliuretena koje su međusobno slepljene pod manjim pritiskom. Na tržištu se može naći i tvrdi stirpor, što se naziva stirodur koji je napravljan isto slepljivanjem kuglica poliuretena ali pod većim pristiskom. Kako je istisnuta veća količina vazduha među kuglicama stirodur ima veću gustinu i težinu u odnosu na redovan stiropor.

Kamena vuna je praktično nastala topljenjem određenih vrsta stena koje se potom razvijaju u niti i slažu poput filca od kojih se prave blokovi određenih dimenzija. Kako je napravljena od kamenja, otporna je na uobičajne temperature vatre i zato se smatra nezapaljivim materijalom (trpi temperature do 750°C). Pored toplotne i protivpožarne zaštite ovaj materijal pruža i dobru zvučnu izolaciju.

Sličnosti su brojne sa tim da kamena vuna pruža za 10% bolje rezultate u termo izolaciji, ali se ona takođe za razliku od stiropora mora obavezno tiplati za zid kad se postavlja na fasadu bez obzira na visinu.

Izolacija fasade

Izolacija fasade se može raditi na dva načina, prvi je kada se kuća gradi i izolacioni materijal se direkno ugrađuje u zid. Drugi metod se primenjuje kada se izolacija postavlja na starije objekte koji su napravljeni u nekom prethodnom periodu što se naziva kontaktna fasada – “demit fasada”.

Kontaktna fasada se kod nas najčešće radi stiroporom debljine 5 cm, mada se od strane firmi koje se bave poslovima izolacija globalno kao što je na primer Austrotherm za naše klimatsko područje preporučeno da bude debljina od 12 cm. Pored redovnog stiropora za izolaciju fasada se može u poslednje vreme često naići na stiropor pomešan sa grafitnim pragom (grafitizirani stiropor). Grafit u ovom slučaju popunjava prostor između kuglica gde inače bude vazduh kod redovnog stiropora i na taj način bolje obavlja toplotnu izolaciju.

Kamena vuna za fasadnu izolaciju se preporučuje pre svega jer je paroporpusna i omogućava da se odvodi višak vlage iz zidova. Pored toga neka prosečna termo izolacija je bolja za 10% u odnosu na stiropor i smatra se da je to negoriv materijal. Međutim ima višu cenu koštanja od stiropora po kvadratnom metru pa iz tog razloga se manje koristi. Uglavnom potrebno je ispoštovati sve savete proizvođača prilikom montiranja, a tiplovanje za zid je obavezno.

termoizolacija od stiropora

Izolacija krova

Kada se priča o načinu kako se krov može izolovati priča se može podeliti na dve vrste, jedna je izolacija kosog krova dok je druga izolacija gornje ploče.

Izolacija kosog krova se može podeliti na par načina: ventilisan ili neventilisan krov, izolovanje sa spoljne ili sa unutrašnje strane. Za kose krovove se koristi uglavnom kamena vuna, dok se u nekim situacijama može koristiti u kombinaciji sa staklenom vunom. Veoma je bitno obrati pažnu kako se montiraju ostali elementi kao na primer paropropusna folija.

Krovna ploča kad se radi treba odabrati sistem koji će biti u skladu sa naknadnim korišćenjem tavanskog prostora. To može ići od prostora koji se neće nikad koristiti, preko onih po kojima se povremeno hoda i odlažu se stvari pa na kraju do toga da će se tu eventualno nekad praviti potrkovlje za stanovanje.

Ako se tavanski prostor neće nikad koristiti može se upotrebiti staklena vuna, ali treba obezbediti da nikad ne dođe do njenog kvašenja vodom. Za prostor koji se povremeno koristi može da se montira kamena vuna ili stiropor, ali je preko njega potrebno da se postave daske (OSB ploče) ili ojačane gipsane ploče. Kao najčvršće rešenje za izolovanje tog područja preporučuje se postavljanje stirodura i njegovo presvlačenje betonskom košuljicom koja će se armirati mrežom debljine 6mm.

Izolacija poda

Izolovanje podova se radi zbog dva problema, smanjenja gubitaka toplote ako se ispod nalazi ploča i podrum ili zbog smanjenja buke koja dolazi sa donjih spratva.

Kada je u pitanju korišćenje izolacija koja treba da posluži za umanjenje buke koja dolazi sa donjih spratova koristi se kamena vuna koja se pravi posebno za tu namenu. Način te montaže se najčešće naziva plivajući pod, a osim smanjenja nivoa buke istovremeno se radi termo izolacija i taj materijal nije goriv. Pri ovoj montaži je veoma bitno koristi rubne trake od kamene vune (firma knauf ima dobro rešenje). Pre montaže podne oblohe je potrebno naneti sloj mokrog estriha koji ide u debljini od nekoliko centimetara.

Za situacije kada se postavlja podno grejanje koriste se profilisane ploče od stirodura. Unutar same strukture ovih ploča su integrisani kanali za postavljanje sistema za grejanje poda, na taj način se olakašava rad sa njima. Same ploče su uglavnom presvučene sa slojem polistirena koji daje izgled plastifikacije. Inače ove ploče mogu se naći u više različitih debljina i dimenzija, kao i različitim profilima za postavljanje vodova za grejanje.

Odabir pravog materijala

Kako je postavljanje izolacije posao koji se jednom obavlja tokom trajanja objekta, pre početka radova treba se dobro informisati. Svaki deo objekta ima drugačiji pristup postavljanju termoizolacije i to treba ispoštovati. Ukoliko se neki deo preskoči (hladni most) ili se odradi na neodgovarajući način to značajno smanjuje kompletan učinak.

Mada će svako ko krene čuti neke priče o najboljem materijalu, bez obzira da li su to staklena vuna, kamena vuna ili stiropor treba znati da nijedan materijal nije najbolji i univerzalan. Neki su jeftiniji, drugi otporni na gaženje, treći ne podnose vlagu, četvrti imaju nižu temperaturu gorenja, peti slabo izoluju buku iz spoljne sredine.

Pri izradi novih objekata od velike koristi je Elaborat energetske efikasnosti, koji bi trebao da se napravi pre početka radova. Takođe i pri adaptaciji starijih treba uz pomoć stručnjaka sagledati stanje pa onda videti na koji način će se raditi termoizolacija. Jer kao što smo spomenuli, ovaj posao se radi jednom tokom trajanja objekta i ako se napravi greška teško se (i skupo) ispravlja.